Šta je "agilno"? Od IT-a do univerzalne paradigme
Reč "agilno" često asocira na brzinu, fleksibilnost i adaptibilnost. Iako su to tačne asocijacije, agilna metodologija ima i iznenađujuće mnogo strukture.
Sve je počelo 2001. godine kada je grupa softverskih inženjera, nezadovoljna krutim i sporim kaskadnim modelima razvoja, formulisala Agilni manifest.
Ključne vrednosti Agilnog manifesta:
Pojedinci i interakcije iznad procesa i alata
Funkcionalan softver iznad sveobuhvatne dokumentacije
Saradnja sa klijentom iznad pregovaranja o ugovoru
Odgovor na promenu iznad praćenja plana
Važna napomena: Stvari sa desne strane su i dalje važne, ali se vrednostima sa leve strane daje prioritet. Fokus se pomera sa procesa na čoveka i sa striktnog plana na adaptaciju.
Agilna metodologija danas obuhvata različite okvire i pristupe kao što su Scrum, Kanban, Lean, koji su našli primenu daleko izvan IT sektora – od proizvodnje i bankarstva do ljudskih resursa.
Kaskadni vs. agilni pristup – dva polariteta
Da bismo razumeli agilnost, najlakše je da je uporedimo sa tradicionalnim kaskadnim pristupom, čiji je Koterov model dobar primer.
Dimenzija | Kaskadni pristup (npr. Koter) | Agilni pristup |
Planiranje | Linearno, dugoročno: Fiksni plan za ceo projekat (npr. 6 meseci do 3 godine). Promene plana su nepoželjne. | Ciklično, kratkoročno: Planiranje se dešava u kratkim ciklusima (sprintovima) od 1 do 4 nedelje. Plan se konstantno prilagođava. |
Vrednost | Brze pobede (Quick Wins): Unapred definisani, veliki uspesi koji motivišu. | Inkrementi: Male, funkcionalne isporuke vrednosti na kraju svakog ciklusa. Učenje i adaptacija su glavni motivatori. |
Timovi | Funkcionalni silosi: Odeljenja rade odvojeno i predaju posao jedni drugima. | Kros-funkcionalni timovi: Ljudi sa različitim veštinama rade zajedno u istom timu na istom projektu. |
Feedback | Na kraju projekta: Evaluacija se dešava nakon dužeg perioda. | Kontinuiran i brz: Povratne informacije se dobijaju na kraju svakog kratkog ciklusa, što omogućava brzu korekciju kursa. |
Odnos prema neizvesnosti | Pokušava da je eliminiše: Kroz detaljno planiranje unapred. | Prihvata je i koristi: Kroz iterativno učenje i adaptaciju. |
Cynefin (Kinevin) model – razumevanje konteksta
Zašto nam je agilnost uopšte potrebna? Zato što živimo i radimo u svetu visoke kompleksnosti i neizvesnosti. Cynefin model, koji je razvio David Snowden, pomaže nam da dijagnostikujemo kontekst u kojem se nalazimo i odaberemo adekvatan pristup.
Model definiše četiri osnovna tipa sistema (domena):
Očigledni (Obvious / Simple) domen:
Odnos uzrok-posledica: Jasan i svima poznat.
Pristup: Oseti -> Kategorizuj -> Odgovori. Primenjujemo najbolje prakse (best practice).
Primer: Pokvarila se mašina, postoji jasan protokol za njenu popravku.
Adekvatna metodologija: Kaskadni model.
Komplikovani (Complicated) domen:
Odnos uzrok-posledica: Postoji, ali nije očigledan. Potrebna je analiza i ekspertiza.
Pristup: Oseti -> Analiziraj -> Odgovori. Primenjujemo dobre prakse (good practice).
Primer: Planiranje različitih scenarija za ulazak na novo tržište.
Adekvatna metodologija: Hibridni modeli, delimično agilni.
Kompleksni (Complex) domen:
Odnos uzrok-posledica: Može se razumeti samo unazad, ne može se predvideti. Ne postoje tačni odgovori.
Pristup: Testiraj -> Oseti -> Odgovori. Potrebno je eksperimentisanje da bi se otkrili obrasci koji funkcionišu.
Primer: Razvoj inovativnog proizvoda, transformacija organizacione kulture.
Adekvatna metodologija: Agilni pristup.
Haotični (Chaotic) domen:
Odnos uzrok-posledica: Ne postoji. Situacija je turbulentna i zahteva hitnu akciju.
Pristup: Deluj -> Oseti -> Odgovori. Prvo treba delovati da bi se uspostavila stabilnost.
Primer: Požar u fabrici, finansijski krah, pandemija u prvim danima.
Adekvatna metodologija: Krizni menadžment.
Ključni uvid: Većina izazova u današnjim organizacijama, posebno u domenu ljudskih resursa i organizacionih promena, spada u Komplikovani i Kompleksni domen. Zato agilni pristupi postaju ne samo poželjni, već i neophodni.
Aktivnost: Dva puta za istraživanje agilnosti
Zadatak 1: Analiza studije slučaja – agilna transformacija ING banke
Materijal: Pogledajte kratak video (5 min) o agilnoj transformaciji u ING banci.
Cilj: Identifikujte tri ključne poruke o primeni agilnih principa u praksi u tradicionalnoj industriji. Na šta su stavili akcenat? Koji su bili najveći izazovi? Kako su strukturirali timove (squads, tribes)?
Zadatak 2: Konceptualno razumevanje – Scrum vodič
Materijal: Pročitajte jedno poglavlje iz Scrum Vodiča (preveden na srpski).
Cilj: Izdvojite tri ključne poruke o fundamentalnim konceptima agilnosti. Fokusirajte se na jedno od poglavlja: Definicija Scruma, Vrednosti, Scrum tim, Događaji, ili Inkrement.
Zaključak i poređenje tri metodologije
Kroz današnju diskusiju i vežbu, videli smo da agilni pristup, iako fluidan, ima puno strukture i kontrole, ali je ta kontrola drugačije prirode – ona je meta-kognitivna, ugrađena u tim kroz uloge kao što je Scrum Master i kroz redovne rituale (sastanke).
Hajde da sumiramo i uporedimo sva tri modela koja smo obradili:
Dimenzija | Koter (Kaskadni) | Uvažavajuće istraživanje | Agilni pristup |
Vremenski horizont | Dugoročan, linearan | Dugoročna vizija sa kratkoročnim koracima | Kratkoročni ciklusi (iteracije) |
Struktura/Fleksibilnost | Rigidna struktura, malo fleksibilnosti | Fleksibilna struktura, ko-kreirana | Strukturisana fleksibilnost (rituali i pravila unutar ciklusa) |
Participacija | Ograničena (top-down) | Maksimalna (svi su pozvani da učestvuju) | Visoka unutar kros-funkcionalnog tima |
Pokretač motivacije | Spoljašnja (pohvale, bonusi, "brze pobede") | Unutrašnja (nada, inspiracija, autonomija) | Unutrašnja (autonomija, učenje, majstorstvo, osećaj svrhe) |
Fokus | Rešavanje problema | Građenje na snagama | Isporuka vrednosti i učenje kroz eksperiment |
Ne postoji jedna najbolja metodologija. Ključ je u razumevanju konteksta, ciljeva promene i organizacione kulture, i u sposobnosti da se inteligentno kombinuju elementi sva tri pristupa.